Pivo je jedno od najpoznatijih alkoholnih i bezalkoholnih pica na svetu. Ono je slabo alkoholno pice (od 3-13 % alkohola) koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja. Osnovni sastojci su kvasac, hmelj, ječam i voda. Jedno je od najstarijih pića na svetu i koristilo se još u starom Egiptu.Prvi pisani tragovi o spravljanju piva su ostali očuvani na glinenim tablicama i datiraju još od 6.000 godina p. n. e. i potiču od Sumera. Pivarci u vreme Sumeraca su bili ugledni stanovnici dvora.
Pivo se našlo i u prvom pisanom zakoniku na svetu - Hamurabijevom zakoniku.Postoji priča koja govori o tome kako su ljudi otkrili pivo. Naime, jedan pekar je zaboravio testo koje je napravio na suncu i ono se pretvorilo u tečnost. Ukus ove tečnosti, koji je bio kiselogorak se veoma dopao pekaru.
Prema mišljenju nekih naučnika, pivo je uticalo na prekid nomadskog života ljudi. Otkrićem piva, bilo je potrebno da se gaji žito, što ne bi bilo moguće uz neprekidne seobe. Ovi događaji se vezuju za same početke ljudske vrste. Temperatura veoma utiče na ukus piva. Što je hladnije, manja je i količina ugljen dioksida, pa je time manje izražen ukus i miris piva. Hladnije pivo utiče i na receptore ukusa i mirisa. Temperature na kojima se služe glavne vrste piva su:
Pilsneri na 0°C,
Lageri od 5°C do 9°C,
Ejlovi od 7°C do 11°C,
Stauti od 8°C do 13°C,
Stari ejlovi na sobnoj temperaturi.
Pivo se našlo i u prvom pisanom zakoniku na svetu - Hamurabijevom zakoniku.Postoji priča koja govori o tome kako su ljudi otkrili pivo. Naime, jedan pekar je zaboravio testo koje je napravio na suncu i ono se pretvorilo u tečnost. Ukus ove tečnosti, koji je bio kiselogorak se veoma dopao pekaru.
Prema mišljenju nekih naučnika, pivo je uticalo na prekid nomadskog života ljudi. Otkrićem piva, bilo je potrebno da se gaji žito, što ne bi bilo moguće uz neprekidne seobe. Ovi događaji se vezuju za same početke ljudske vrste. Temperatura veoma utiče na ukus piva. Što je hladnije, manja je i količina ugljen dioksida, pa je time manje izražen ukus i miris piva. Hladnije pivo utiče i na receptore ukusa i mirisa. Temperature na kojima se služe glavne vrste piva su:
Pilsneri na 0°C,
Lageri od 5°C do 9°C,
Ejlovi od 7°C do 11°C,
Stauti od 8°C do 13°C,
Stari ejlovi na sobnoj temperaturi.
Čaše za pivo
Da bi pivo, dok se pije, duže vreme zadržalo svoj kvalitet, odnosno temperaturu koja je optimalna za određenu vrstu, najpogodnije su čaše koje imaju debelo staklo. Takva čaša služi kao izolator od spoljašnje temperature. Zbog toga su krigle vrlo popularne jer imaju debelo staklo i vrlo dugo mogu održati optimalnu temperaturu. Osim krigli koriste se i čaše sa „stalkom“ jer sprečavaju da ruka koja drži čašu greje pivo. I krigla i čaša se prave tako da budu dovoljno velike da može da stane celo pivo iz boce sa penom. Mnogi ne vole penu tako da pivo ulivaju duž ivica čaše. Pena je veoma bitna i mnogo utiče na opšti utisak o nekom pivu. Sprečava zagrevanje piva i nalazi se kao izolator između piva i spoljašnje sredine, te daje pivu neophodnu gorčinu, ukus pivskog kvasca i miris. Važan je i oblik čaše koji je prepoznatljiv.
Danas se čaše za pivo prave isključivo od stakla. Ranije se pivo pilo iz volujskih rogova, iz pehara od metala ili kamena, iz posuda koje su pravljene od drvenih daščica ili od drveta na neki drugi način i najčešće, od terakote. Krigle su, u to vreme, često imale poklopac koji je štitio pivo od muva, koje su se rojile u pivnicama.
U zemljama koje su poznate po kvalitetu piva, npr Nemačka, u pivnicama se koriste krigle od keramike sa poklopcem najčešće. Obično su zapremine 0,5 i 1 litar. Debeli, keramički zidovi krigli imaju funkciju da zadrže temperaturu piva.
Da bi pivo, dok se pije, duže vreme zadržalo svoj kvalitet, odnosno temperaturu koja je optimalna za određenu vrstu, najpogodnije su čaše koje imaju debelo staklo. Takva čaša služi kao izolator od spoljašnje temperature. Zbog toga su krigle vrlo popularne jer imaju debelo staklo i vrlo dugo mogu održati optimalnu temperaturu. Osim krigli koriste se i čaše sa „stalkom“ jer sprečavaju da ruka koja drži čašu greje pivo. I krigla i čaša se prave tako da budu dovoljno velike da može da stane celo pivo iz boce sa penom. Mnogi ne vole penu tako da pivo ulivaju duž ivica čaše. Pena je veoma bitna i mnogo utiče na opšti utisak o nekom pivu. Sprečava zagrevanje piva i nalazi se kao izolator između piva i spoljašnje sredine, te daje pivu neophodnu gorčinu, ukus pivskog kvasca i miris. Važan je i oblik čaše koji je prepoznatljiv.
Danas se čaše za pivo prave isključivo od stakla. Ranije se pivo pilo iz volujskih rogova, iz pehara od metala ili kamena, iz posuda koje su pravljene od drvenih daščica ili od drveta na neki drugi način i najčešće, od terakote. Krigle su, u to vreme, često imale poklopac koji je štitio pivo od muva, koje su se rojile u pivnicama.
U zemljama koje su poznate po kvalitetu piva, npr Nemačka, u pivnicama se koriste krigle od keramike sa poklopcem najčešće. Obično su zapremine 0,5 i 1 litar. Debeli, keramički zidovi krigli imaju funkciju da zadrže temperaturu piva.